08 Jul 2014 Ideje za bh. ekonomiju
Na netom okončanom Forumu za prosperitet i zapošljavanje u BiH specijalni predstavnik EU u BiH i otpravnik poslova Ambasade SAD-a u BiH pozvali su sve one koji imaju ideju da ih ponude. Koristim priliku kako bi ponudio nekoliko rješenja, baziranih na radu i istraživanja u okviru udruženja „Multi“ iz Tuzle. Riječ je o setu dugoročnih rješenja za probleme ovdašnje ekonomije.
Deregulacija i liberalizacija poslovanja je nužan korak usmjeren ka iskorištavanju potencijala ovdašnje privrede. Bosna i Hercegovina se nalazi na 101. mjestu Indexa ekonomskih sloboda za 2014. godinu, što pokazuje da je privreda blokirana uslijed postojanja previše regulacija i nameta od strane države. Ekonomija se još uvijek vodi kao „uglavnom neslobodna“. Potrebno je pristupiti uklanjanju regulatornih prepreka, smanjivanju fiskalnih opterećenja, te racionalizaciji administracije na svim nivoima u BiH.
Unapređenje procesa pokretanja biznisa, oblasti po kojoj smo kao država na 174. mjestu u svijetu prema aktuelnom „Doing Business“ izvještaju. Unapređenje u ovoj oblasti podrazumijeva smanjivanje administrativnih procedure za registraciju biznisa na period do maksimalno tri dana, uz drastičnu redukciju iznosa sredstava potrebnih za registraciju. Pored toga, poduzetnike je potrebno osloboditi većeg dijela obaveza i nameta u prvom mjesecu poslovanja. Navedeni prijedlozi su u skladu sa ocjenama Redovog ekonomskog izvještaja za jugoistočnu Evropu kojeg izdaje Svjetska banka, a u okviru kojeg se potencira problem poslovnog okruženja BiH, sa naglaskom na prepreke poduzetništvu.
Promocija i podrška privatnim fondovima za investiranje u privredu i stimulaciju poduzetničkih aktivnosti u BiH. Predstavnici vlasti bi trebali podsticati osnivanje privatnih kapitalih fondova, i pružiti institucionalnu podršku za njihov razvoj. Pitanje dostupnosti financijskih sredstava je naročito važno za poduzetnike koji planiraju pokretanje novog poduzeća. Fondovi su bitni za razvoj visokotehnoloških start-up poduzeća, koji su u fokusu interesovanja ekonomske politike Europske unije.
Povećanje fleksibilnosti tržišta rada zbog hitnog rješavanja problema oko 58% nezaposlenih mladih osoba u dobi od 15 do 24 godine. Tržište rada treba osloboditi nepotrebnih barijera i regulacija, te revidirati ulogu kolektivnih ugovora koji kreiraju prepreke za zapošljavanje mladih osoba. Posebnu pažnju treba posvetiti periodu volontiranja i obavljanja pripravničkog staža, koji bi se trebao rasteretiti bilo kakvih nameta i obaveza za poslodavce. Pored toga, vlade trebaju omogućiti studentima da rade za vrijeme studiranja i da im se to uračunava u radno iskustvo.
Reforma sistema obrazovanja sa fokusom na usklađivanje sistema obrazovanja sa potrebama tržišta rada. Sistem obrazovanja u BiH, kako se navodi u studiji „Nezaposlenost mladih u Bosni i Hercegovini, trenutna situacija, izazovi i preporuke“, nije u mogućnosti da prati trendove tržišta i ponudi mladima vještine za „novu ekonomiju“. Evidentno je postojanje paradoksa da u ogromnoj armiji nezaposlenih osoba poslodavci često ne mogu da nađu potrebnu radnu snagu. Problem je u tome što osobe završe na tržištu rada sa visokoškolskom diplomom, ali bez ijednog dana relevantne i kvalitetne prakse kojom bi istinski razvili pojedine vještine i znanja koja mogu valorizirati i unovčiti kod poslodavca. Sistem obrazovanja treba uključiti veću praktičnu komponentu u okviru svojih nastavnih planova i programa, usvojiti elemente poduzetničkog obrazovanja, te kreirati mehanizam motiviranja nastavnika na stalno usavršavanje i predanost u radu sa korisnicima sistema obrazovanja.
Admir Čavalić