Nezaposlenost mladih u BiH: Kako riješiti problem?

Nezaposlenost mladih u BiH: Kako riješiti problem?

Ova rješenja se kreću od pojednostavljena procesa registracije biznisa, ukidanja bezpotrebnih procedura i smanjivanja rokova pa sve do poreskih olakšica, reforme obrazovanja, te deregulacije u oblasti volonterskog rada i minimalnih nadnica za mlade. Navedena rješenja ne zahtjevaju dodatni budžetski angažman, već samo blagovremeni rad zakonodavne vlasti.

Jedan od najvećih problema mladih (osobe od navršenih 15 do 30 godina starosti prema Zakonu o mladima FBiH) u BiH jeste nezaposlenost. Statistički podaci ukazuju na to da je stopa nezaposlenosti mladih u većini zemalja, bez obzira da li je riječ o zemljama u tranziciji, zemljama u razvoju ili ekonomski razvijenim zemljama, znatno veća od stope ukupne nezaposlenosti. Ovo je naročito izraženo u BiH. Kako se navodi u Redovnom ekonomskom izvještaju za jugoistočnu Evropu zemalja SEE6, nezaposlenost među mladima u BiH najviša je u regiji i iznosi visokih 57,9%. Federalni zavod za zapošljavanje u zadnjim izvještajima koristi informaciju da su od ukupnog broja nezaposlenih u Federaciji Bosne i Hercegovine trećina mladi dobi do 30 godina. Svjetska banka navodi podatak od 40% nezaposlenih. Shodno navedenim podacima, postavljaju se otvorena pitanja šta je to uzrok ovolike nezaposlenosti. U nastavku su prikazani neki od mogućih odgovora.

Studija pod nazivom “Nezaposlenost mladih u BiH” – Trenutna situacija, izazovi i preporuke“, autora Erola Mujanovića, objavljena u novembru prošle godine ukazuje na neke od uzroka teškog položaja mladih na tržištu rada: „teška ekonomska situacija, zastario i nefunkcionalan obrazovni sistem, korupcija, pasivnost mladih, nepostojanje poticaja i olakšica koji bi pomogli poslodavcima pri zapošljavaju mladih te nedostatak informacija u vezi s funkcioniranjem i situacijom na tržištu rada.“ Iako se od vlada očekuje rješavanje problema nezaposlenosti mladih, rezultati istraživanja predstavljeni u studiji „Analiza politike zapošljavanje u BiH“ (CCI), ukazuju na postojanje paradoksa da „što se više troši u javnim službama za zapošljavanje to je veća stopa nezaposlenosti“. Navedeno potkrijepljuju i projekti zapošljavanja mladih od strane Zavoda za zapošljavanje, a koji govore o tome da su mladi zaposleni samo dok traje finansiranje njihovog zapošljavanja od strane države. Nakon što finansiranje stane, poslodavac daje otkaz mladim osobama.

Problem stava

Bitno je spomenuti i djelimično kontraverzne rezultate izvještaja “Nezaposlenost mladih: Je li problem u stavu?” urađenog od strane Think tanka „Populari“, objavljene početkom decembra 2013. godine, koji propituju sam stav mladih osoba o tome da li žele biti zaposleni tj. koliko su motivirani za traženje posla i da li uopšte imaju predstavu o tome koja su to očekivanja tržišta rada. Iz Popularija navode da još prilikom objave konkursa mladi pristupaju sa negativnim stavovima, ili imaju prenapuhana očekivanja, ili ne razumiju zahtjeve savremenog tržišta rada. Nezaposlenost mladih se može posmatrati i kao uzrok nedavnih protesta u Bosni i Hercegovini, koji su utjecali na pad nekoliko kantonalnih vlada. Na tragu rezulatata navedenog izvještaja, Njemački Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) donio je članak o bh. omladini “koja ima nerealna očekivanja, traži posao ali ne i rad i da su i sami krivi za mizeriju u kojoj žive”, prenosi Radio Deutsche Welle. Podsjetimo, nezaposlenost mladih je jedan od uzroka nedavnih protesta u Bosni i Hercegovini, čiji su rezultat smjene nekoliko kantonalnih vlada, te uspostava građanskih inicijativa za upravljanje, takovaznih „plenuma“.

Preporuke za rješavanje problema nezaposlenosti mladih u BiH

Kombinirajući zaključke aktuelnih studija, dolazimo do hipoteze da za zapošljavanje mladih nisu nužno potrebni stimulansi, već olakšice, ali i obimna reforma po pitanju povezanosti obrazovnih struktura sa tržištem rada. Također, bitno je dodati da uslijed ogromnih budžetskih deficita, vlasti nemaju na raspolaganju aktivne, budžetski podržane mehanizme obračuna sa problematikom nezaposlenosti mladih. Tako Tuzlanki kanton npr. koji je kanton broj jedan kada je u pitanju broj nezaposlenih mladih, ima ukupno 109 miliona KM deficita, za koje još uvijek nije našao načina da riješi. U takvoj situaciji, vlade su neminovno osuđene na primjenu pasivnih budžetskih rješenja, koje se ogledaju u deregulaciji tržišta rada, odnosno uklanjanju barijera za zapošljavanje mladih.

Olakšice bi pored lakšeg pristupa mladih tržištu rada, znatno smanjile pritisak koji mladi imaju pri pokretanju vlastitih biznisa (obrta i d.o.o. poduzeća). Država umjestno aktivne, treba da primjeni proaktivnu politiku zapošljavanja mladih, a koja podrazumijeva odstupanje od određenih okvira poslovanja kada je riječ o mladima (ublažavanje radnih propisa pri zapošljavanju, presedan pri politikama minimalne nadnice, grace period za uplatu doprinosa i poreza pri otvaranju biznisa, reforme obrazovanja i slično).

U nastavku su navedene neke od preporuka za rješavanje ekonomskog problema nezaposlenosti mladih osoba u Bosni i Hercegovini.
Reforma obrazovanja u pravcu prilagođavanja tržištu rada

EUROSTAT pri definisanju problema nezaposlenosti mladih, kao ključna rješenja vidi „kvalitetno obrazovanje i trening“, uz strategije usmjerene ka podržavanju mladih da“razviju svoje sposobnosti, ispune vlastiti potencijal, rade i budu aktivni članovi društva“. Shodno tome, ključnu ulogu pri smanjivanju nezaposlenosti mladih ima sistem obrazovanja. Zbog toga potrebno je krenuti sa reformama koje će ukloniti sadržaje koji nemaju tržišno uporište, te istaći one koji pripremaju mlade za što bolji nastup na tržištu rada („poduzetništvo“ kao obavezni nastavni predmet). U Bosni i Hercegovini je ukupno 39.547 nezaposlenih sa fakultetskom diplomom, a što pokazuje da dolazi do hiperprodukcije kadrova koji ne mogu naći zaposlenje na tržištu. Sa druge strane istraživanje Buka portala pokazuje da su na tržištu rada u BiH trenutno su najtraženiji IT inžinjeri, inžinjeri elektrotehnike, građevinski inžinjeri, diplomirani farmaceuti, te krojači, zidari, varioci. Većina ovih kadrova nema mjesto u obrazovnom sistemu. Zbog toga je potrebna reforma istoga.

Uvođenje grace perioda pri registraciji biznisa za mlade

Najveće porezno opterećenje pri vođenju vlastitog biznisa se ne odnosi na fiskalne, već parafiskalne namete, tačnije doprinose. Doprinosi koje jedan zaposleni radnik u Bosni i Hercegovini uplaćuje državi među najvišima su u svijetu, tačnije na 19. mjestu od 114 zemalja obuhvaćenih istraživanjem globalne revizorske mreže KPMG. Bez obzira da li biznis ostvarivao dobit ili obavljao bilo kakvu poslovnu aktivnost u prvim mjesecima registracije, vlasnik biznisa je dužan izmiriti nastale obaveze po ovom osnovu. Uslijed nedostatka finansijskih izvora, mlade osobe nemaju inicijativu da osnivaju biznis zbog obaveza koje ih čekaju. Zbog toga je potrebno uspostaviti minimalni „grace“ period od tri mjeseca za mlade osobe koji prvi put registriju biznis, a u okviru ovog perioda bi bile oslobođenje plaćanja obaveza po osnovu doprinosa i ostalih parafiskalnih nameta.

Ukidanje minimalnog osnivačkog kapitala za registraciju biznisa

U izvještaju o poslovanju „Doing Business“ koji prati poslovanje u 22 grada jugoistočne Evrope, početak poslovanja jedna je od komponenti kojom se mjeri poslovna klima, a pojedine zemlje su svoj rejting poboljšale za 40 mjesta samo malim pomacima – na primjer ukidanjem minimalnog osnivačkog kapitala – u ovoj oblasti. Shodno tome, potrebno je ukinuti osnivački kapital za registraciju biznisa (d.o.o) u Federaciji BiH tj. svesti ga na 1 KM (sa dosadašnjih 2.000,00 KM).

Skratiti rok za registraciju biznisa

Prema najnovijem izvještaju Svjetske banke, u BiH treba proći 12 procedura za pokretanje novog biznisa, a za sve to potrebno je 60 dana. U Makedoniji se registracija nove firme obavlja na jednom mjestu, a procedura traje tri dana. Potrebno je centralizirati sistem registracije biznisa i skratiti rok registracije na vremenski period od 1 do 3 dana. Ovo se može postiči u relativno kratkom periodu, kao što je već uradila Republika Srpska.

Reducirati troškove registracije biznisa

Zakonska rješenja za redukciju troškova registacije biznisa su već dijelom implementirana u RS-u. Potrebno je prenijeti ova rješenja i u Federaciju BiH. Tako je u RS-u ukinuta taksa za prvo osnivanje, kao i upisa dijelova privrednog društva ili drugog subjekata upisa, što pozitivno utiče na ukupne troškove osnivanja smanjujući ih u značajnoj mjeri. Ukinute su administrativne takse i smanjene su notarske naknade. Umanjen je opšti minimum notarske usluge za 200 bodova /1 bod=0,50KM/, koja se odnosi na notarsku obradu osnivačkih akata privrednih društava, ustanova i ostalih poslovnih subjekata koji se osnivaju. Također, Zakonom o sudskim taksama je propisano da se za izvode iz sudskog registra ili drugih javnih knjiga koje vodi sud, ako se izdaju na zahtjev stranke, značajno smanjuju takse.
Pojednostavljene procedura i redukcija troškova pri obavljanju pripravničkog i volonterskog rada

Kako bi se što omogućio što jednostavniji i „bezbolniji“ ulazak na tržište rada za mlade osobe nužno je pojednostaviti procedure i znatno smanjiti troškove obavljanja pripravničkog i volonterskog rada za mlade. Uz to, potrebno je smanjiti vrijeme za obavljanje pripravničkog staža.

Razmatranje izuzeća u okviru sistema minimalnih nadnica za određene kategorije mladih

Analiza provedena u periodu od 1975 do 1996, u okviru OECD izvještaja pokazuje da državno regulirane minimalne nadnice imaju negativan uticaj na poslove za mlade, kao i one koji čine niskokvalifikovanu radnu snagu. Uticaj minimalnih nadnica na nezaposlenost je već odavno teorijski obrađen u bazičnim udžbenicima ekonomije. Shodno navedenom, potrebno je zakonski ugraditi određena izuzeća za mlade osobe kada je ovaj zakon u pitanju. Kako navodi Samuelson u svom kapitalom djelu Ekonomija, većina istraživanja ukazuju na to da bi se 10% povećanje minimalne nadnice trebalo smanjiti zaposlenost tinejdžera za između 1 i 3%.

Porezne olakšice za zapošljavanje mladih osoba

Potrebno je determinisati sistem poreznih olakšica za zapošljavanje mladih osoba u kompanijama u BiH. Ovakav sistem ne uključuje direktne troškove države u smislu novčanog stimuliranja zapošljavanja, već prije svega set različitih olakšica za konkretnu kompaniju. Cilj ovog pristupa je stimulisanje postojećih kompanija da zapošljavaju mlade osobe. Poreska olakšice mogu uključivati i smanjivanje nekih drugih vidova nameta, poput administrativnih taxi i slično.

Razmatranje značenja kolektivnih ugovora u javnom sektoru

Kolektivni ugovori su dosta kontraverzna tematika u oblasti ekonomije i često se propituje njihova opravdanost. Osnovni efekat kolektivnih ugovora jeste zaštita postojeće radne snage, kao i negacija motiva za napredovanjem i boljim radom iste. Sa druge strane, nova radna snaga ne dobiva mogućnost iskazivanja vlastitih potencijala jer je ograničena postojanjem kolektivnog ugovora. Obrazovanje kao bolna rana svakog kantonalnog budžeta u Bosni i Hercegovini je oblast gdje ne nužno revidirati postojeće kolektivne ugovore i pokrenuti reforme sa ciljem davanja značaja individualnim ugovorima. Neki od kantonalnih budžeta izdvajaju preko 50% svojih sredstava za finansiranje obrazovanja, od čega 85% sredstava ide na plaće nastavnika. Uprkos tome, mladi nastavnici nemaju pristup ovim sredstima jer ih kolektivni ugovor ograničava tj. kreira barijere za njihovo zapošljavanje. Potrebno je ovo razmotriti i prepustiti široj javnoj raspravi. MMF već ide u pravcu revidiranja institucije kolektinog ugovora u BiH.

Reforma sistema zapošljavanja u javnom sektoru

U Tuzlanskom kantonu osnovni kriterij za zapošljavanje mladih nastavnika u sistemu obrazovanja (srednjoškolsko i osnovno obrazovanje) je dužina čekanja na evidenciji Zavoda za zapošljavanje („staž na birou“). Slična situacija je i u ostalim kantonima Federacije BiH. Navedeni kriterij kreira snažnu inicijativu za mlade nastavnike da ostanu nezaposleni tj. da što više mjeseci provedu na evidenciji Zavoda za zapošljavanje. Nadležna ministarstva za obrazovanje moraju što prije promjeniti osnovni kriterij za zapošljavanje, ili ga zamjeniti sa onima koji stimuliraju znanje, umjesto nerada (kao npr. prosjek ocjena, rezultati testiranja i slično).

Na potezu je nova vlast

Rezultati nekoliko istraživanja u Bosni i Hercegovini vezano za problem nezaposlenosti mladih, pokazuju da postoji izvjesna pasivnost među mladima u vezi pronalaženja posla, ali i da generalno programi vlada ne djeluju kada je riječ o zapošljavanju. Ovo ukazuje na činjenicu da je osnovni problem vezan za strogo regulirano i nefleksibilno tržište rada, koje iznova kreira nove barijere za mlade pojedince da se zaposle. Shodno tome, ali i činjenici da su budžeti u Bosni i Hercegovini već opterećeni problemima deficita, postavlja se pitanje da li možemo napasti problem nezaposlenosti mladih, sa suptilnijim, ekonomsko liberalnijim rješenjima? U eseju je iznesena hipoteza da je to moguće i to prvenstveno olakšicama i deregulacijom, a ne stimulansima na čemu već tradicionalno počiva ovdašnja ekonomska politika. Kao dokaz navedenoj hipotezi navedeno je nekoliko rješenja koja idu u pravcu kreiranja fleksibilnjeg i dosta jednostavnijeg tržišta rada za mlade u BiH.

Ova rješenja se kreću od pojednostavljena procesa registracije biznisa, ukidanja bezpotrebnih procedura i smanjivanja rokova pa sve do poreskih olakšica, reforme obrazovanja, te deregulacije u oblasti volonterskog rada i minimalnih nadnica za mlade. Navedena rješenja ne zahtjevaju dodatni budžetski angažman, već samo blagovremeni rad zakonodavne vlasti. Zbog toga, dosta je realno očekivati da postojeća ili nova vlast u Bosni i Hercegovini zaista i implementira neka od ovih rješenja. Upravo su ona u ovom trenutku jedino politički moguća, i to treba iskoristiti.

Admir Čavalić