{"id":16221,"date":"2014-11-08T01:36:31","date_gmt":"2014-11-08T00:36:31","guid":{"rendered":"http:\/\/multi.ba\/?p=16221"},"modified":"2017-03-15T22:58:40","modified_gmt":"2017-03-15T21:58:40","slug":"nezaposlenost-mladih-u-bih-kako-rijesiti-problem","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/multi.ba\/en\/nezaposlenost-mladih-u-bih-kako-rijesiti-problem\/","title":{"rendered":"Nezaposlenost mladih u BiH: Kako rije\u0161iti problem?"},"content":{"rendered":"

Ova rje\u0161enja se kre\u0107u od pojednostavljena procesa registracije biznisa, ukidanja bezpotrebnih procedura i smanjivanja rokova pa sve do poreskih olak\u0161ica, reforme obrazovanja, te deregulacije u oblasti volonterskog rada i minimalnih nadnica za mlade. Navedena rje\u0161enja ne zahtjevaju dodatni bud\u017eetski anga\u017eman, ve\u0107 samo blagovremeni rad zakonodavne vlasti.<\/strong><\/p>\n

Jedan od najve\u0107ih problema mladih (osobe od navr\u0161enih 15 do 30 godina starosti prema Zakonu o mladima FBiH) u BiH jeste nezaposlenost. Statisti\u010dki podaci ukazuju na to da je stopa nezaposlenosti mladih u ve\u0107ini zemalja, bez obzira da li je rije\u010d o zemljama u tranziciji, zemljama u razvoju ili ekonomski razvijenim zemljama, znatno ve\u0107a od stope ukupne nezaposlenosti. Ovo je naro\u010dito izra\u017eeno u BiH. Kako se navodi u Redovnom ekonomskom izvje\u0161taju za jugoisto\u010dnu Evropu zemalja SEE6, nezaposlenost me\u0111u mladima u BiH najvi\u0161a je u regiji i iznosi visokih 57,9%. Federalni zavod za zapo\u0161ljavanje u zadnjim izvje\u0161tajima koristi informaciju da su od ukupnog broja nezaposlenih u Federaciji Bosne i Hercegovine tre\u0107ina mladi dobi do 30 godina. Svjetska banka navodi podatak od 40% nezaposlenih. Shodno navedenim podacima, postavljaju se otvorena pitanja \u0161ta je to uzrok ovolike nezaposlenosti. U nastavku su prikazani neki od mogu\u0107ih odgovora.<\/p>\n

Studija pod nazivom “Nezaposlenost mladih u BiH” \u2013 Trenutna situacija, izazovi i preporuke\u201c, autora Erola Mujanovi\u0107a, objavljena u novembru pro\u0161le godine ukazuje na neke od uzroka te\u0161kog polo\u017eaja mladih na tr\u017ei\u0161tu rada: \u201ete\u0161ka ekonomska situacija, zastario i nefunkcionalan obrazovni sistem, korupcija, pasivnost mladih, nepostojanje poticaja i olak\u0161ica koji bi pomogli poslodavcima pri zapo\u0161ljavaju mladih te nedostatak informacija u vezi s funkcioniranjem i situacijom na tr\u017ei\u0161tu rada.\u201c Iako se od vlada o\u010dekuje rje\u0161avanje problema nezaposlenosti mladih, rezultati istra\u017eivanja predstavljeni u studiji \u201eAnaliza politike zapo\u0161ljavanje u BiH\u201c (CCI), ukazuju na postojanje paradoksa da \u201e\u0161to se vi\u0161e tro\u0161i u javnim slu\u017ebama za zapo\u0161ljavanje to je ve\u0107a stopa nezaposlenosti\u201c. Navedeno potkrijepljuju i projekti zapo\u0161ljavanja mladih od strane Zavoda za zapo\u0161ljavanje, a koji govore o tome da su mladi zaposleni samo dok traje finansiranje njihovog zapo\u0161ljavanja od strane dr\u017eave. Nakon \u0161to finansiranje stane, poslodavac daje otkaz mladim osobama.<\/p>\n

Problem stava<\/strong><\/p>\n

Bitno je spomenuti i djelimi\u010dno kontraverzne rezultate izvje\u0161taja \u201cNezaposlenost mladih: Je li problem u stavu?\u201d ura\u0111enog od strane Think tanka \u201ePopulari\u201c, objavljene po\u010detkom decembra 2013. godine, koji propituju sam stav mladih osoba o tome da li \u017eele biti zaposleni tj. koliko su motivirani za tra\u017eenje posla i da li uop\u0161te imaju predstavu o tome koja su to o\u010dekivanja tr\u017ei\u0161ta rada. Iz Popularija navode da jo\u0161 prilikom objave konkursa mladi pristupaju sa negativnim stavovima, ili imaju prenapuhana o\u010dekivanja, ili ne razumiju zahtjeve savremenog tr\u017ei\u0161ta rada. Nezaposlenost mladih se mo\u017ee posmatrati i kao uzrok nedavnih protesta u Bosni i Hercegovini, koji su utjecali na pad nekoliko kantonalnih vlada. Na tragu rezulatata navedenog izvje\u0161taja, Njema\u010dki Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) donio je \u010dlanak o bh. omladini “koja ima nerealna o\u010dekivanja, tra\u017ei posao ali ne i rad i da su i sami krivi za mizeriju u kojoj \u017eive”, prenosi Radio Deutsche Welle. Podsjetimo, nezaposlenost mladih je jedan od uzroka nedavnih protesta u Bosni i Hercegovini, \u010diji su rezultat smjene nekoliko kantonalnih vlada, te uspostava gra\u0111anskih inicijativa za upravljanje, takovaznih \u201eplenuma\u201c.<\/p>\n

Preporuke za rje\u0161avanje problema nezaposlenosti mladih u BiH<\/strong><\/p>\n

Kombiniraju\u0107i zaklju\u010dke aktuelnih studija, dolazimo do hipoteze da za zapo\u0161ljavanje mladih nisu nu\u017eno potrebni stimulansi, ve\u0107 olak\u0161ice, ali i obimna reforma po pitanju povezanosti obrazovnih struktura sa tr\u017ei\u0161tem rada. Tako\u0111er, bitno je dodati da uslijed ogromnih bud\u017eetskih deficita, vlasti nemaju na raspolaganju aktivne, bud\u017eetski podr\u017eane mehanizme obra\u010duna sa problematikom nezaposlenosti mladih. Tako Tuzlanki kanton npr. koji je kanton broj jedan kada je u pitanju broj nezaposlenih mladih, ima ukupno 109 miliona KM deficita, za koje jo\u0161 uvijek nije na\u0161ao na\u010dina da rije\u0161i. U takvoj situaciji, vlade su neminovno osu\u0111ene na primjenu pasivnih bud\u017eetskih rje\u0161enja, koje se ogledaju u deregulaciji tr\u017ei\u0161ta rada, odnosno uklanjanju barijera za zapo\u0161ljavanje mladih.<\/p>\n

Olak\u0161ice bi pored lak\u0161eg pristupa mladih tr\u017ei\u0161tu rada, znatno smanjile pritisak koji mladi imaju pri pokretanju vlastitih biznisa (obrta i d.o.o. poduze\u0107a). Dr\u017eava umjestno aktivne, treba da primjeni proaktivnu politiku zapo\u0161ljavanja mladih, a koja podrazumijeva odstupanje od odre\u0111enih okvira poslovanja kada je rije\u010d o mladima (ubla\u017eavanje radnih propisa pri zapo\u0161ljavanju, presedan pri politikama minimalne nadnice, grace period za uplatu doprinosa i poreza pri otvaranju biznisa, reforme obrazovanja i sli\u010dno).<\/p>\n

U nastavku su navedene neke od preporuka za rje\u0161avanje ekonomskog problema nezaposlenosti mladih osoba u Bosni i Hercegovini.
\nReforma obrazovanja u pravcu prilago\u0111avanja tr\u017ei\u0161tu rada<\/p>\n

EUROSTAT pri definisanju problema nezaposlenosti mladih, kao klju\u010dna rje\u0161enja vidi \u201ekvalitetno obrazovanje i trening\u201c, uz strategije usmjerene ka podr\u017eavanju mladih da\u201crazviju svoje sposobnosti, ispune vlastiti potencijal, rade i budu aktivni \u010dlanovi dru\u0161tva\u201c. Shodno tome, klju\u010dnu ulogu pri smanjivanju nezaposlenosti mladih ima sistem obrazovanja. Zbog toga potrebno je krenuti sa reformama koje \u0107e ukloniti sadr\u017eaje koji nemaju tr\u017ei\u0161no upori\u0161te, te ista\u0107i one koji pripremaju mlade za \u0161to bolji nastup na tr\u017ei\u0161tu rada (\u201epoduzetni\u0161tvo\u201c kao obavezni nastavni predmet). U Bosni i Hercegovini je ukupno 39.547 nezaposlenih sa fakultetskom diplomom, a \u0161to pokazuje da dolazi do hiperprodukcije kadrova koji ne mogu na\u0107i zaposlenje na tr\u017ei\u0161tu. Sa druge strane istra\u017eivanje Buka portala pokazuje da su na tr\u017ei\u0161tu rada u BiH trenutno su najtra\u017eeniji IT in\u017einjeri, in\u017einjeri elektrotehnike, gra\u0111evinski in\u017einjeri, diplomirani farmaceuti, te kroja\u010di, zidari, varioci. Ve\u0107ina ovih kadrova nema mjesto u obrazovnom sistemu. Zbog toga je potrebna reforma istoga.<\/p>\n

Uvo\u0111enje grace perioda pri registraciji biznisa za mlade<\/strong><\/p>\n

Najve\u0107e porezno optere\u0107enje pri vo\u0111enju vlastitog biznisa se ne odnosi na fiskalne, ve\u0107 parafiskalne namete, ta\u010dnije doprinose. Doprinosi koje jedan zaposleni radnik u Bosni i Hercegovini upla\u0107uje dr\u017eavi me\u0111u najvi\u0161ima su u svijetu, ta\u010dnije na 19. mjestu od 114 zemalja obuhva\u0107enih istra\u017eivanjem globalne revizorske mre\u017ee KPMG. Bez obzira da li biznis ostvarivao dobit ili obavljao bilo kakvu poslovnu aktivnost u prvim mjesecima registracije, vlasnik biznisa je du\u017ean izmiriti nastale obaveze po ovom osnovu. Uslijed nedostatka finansijskih izvora, mlade osobe nemaju inicijativu da osnivaju biznis zbog obaveza koje ih \u010dekaju. Zbog toga je potrebno uspostaviti minimalni \u201egrace\u201c period od tri mjeseca za mlade osobe koji prvi put registriju biznis, a u okviru ovog perioda bi bile oslobo\u0111enje pla\u0107anja obaveza po osnovu doprinosa i ostalih parafiskalnih nameta.<\/p>\n

Ukidanje minimalnog osniva\u010dkog kapitala za registraciju biznisa<\/strong><\/p>\n

U izvje\u0161taju o poslovanju \u201eDoing Business\u201c koji prati poslovanje u 22 grada jugoisto\u010dne Evrope, po\u010detak poslovanja jedna je od komponenti kojom se mjeri poslovna klima, a pojedine zemlje su svoj rejting pobolj\u0161ale za 40 mjesta samo malim pomacima – na primjer ukidanjem minimalnog osniva\u010dkog kapitala – u ovoj oblasti. Shodno tome, potrebno je ukinuti osniva\u010dki kapital za registraciju biznisa (d.o.o) u Federaciji BiH tj. svesti ga na 1 KM (sa dosada\u0161njih 2.000,00 KM).<\/p>\n

Skratiti rok za registraciju biznisa<\/strong><\/p>\n

Prema najnovijem izvje\u0161taju Svjetske banke, u BiH treba pro\u0107i 12 procedura za pokretanje novog biznisa, a za sve to potrebno je 60 dana. U Makedoniji se registracija nove firme obavlja na jednom mjestu, a procedura traje tri dana. Potrebno je centralizirati sistem registracije biznisa i skratiti rok registracije na vremenski period od 1 do 3 dana. Ovo se mo\u017ee posti\u010di u relativno kratkom periodu, kao \u0161to je ve\u0107 uradila Republika Srpska.<\/p>\n

Reducirati tro\u0161kove registracije biznisa<\/strong><\/p>\n

Zakonska rje\u0161enja za redukciju tro\u0161kova registacije biznisa su ve\u0107 dijelom implementirana u RS-u. Potrebno je prenijeti ova rje\u0161enja i u Federaciju BiH. Tako je u RS-u ukinuta taksa za prvo osnivanje, kao i upisa dijelova privrednog dru\u0161tva ili drugog subjekata upisa, \u0161to pozitivno uti\u010de na ukupne tro\u0161kove osnivanja smanjuju\u0107i ih u zna\u010dajnoj mjeri. Ukinute su administrativne takse i smanjene su notarske naknade. Umanjen je op\u0161ti minimum notarske usluge za 200 bodova \/1 bod=0,50KM\/, koja se odnosi na notarsku obradu osniva\u010dkih akata privrednih dru\u0161tava, ustanova i ostalih poslovnih subjekata koji se osnivaju. Tako\u0111er, Zakonom o sudskim taksama je propisano da se za izvode iz sudskog registra ili drugih javnih knjiga koje vodi sud, ako se izdaju na zahtjev stranke, zna\u010dajno smanjuju takse.
\nPojednostavljene procedura i redukcija tro\u0161kova pri obavljanju pripravni\u010dkog i volonterskog rada<\/p>\n

Kako bi se \u0161to omogu\u0107io \u0161to jednostavniji i \u201ebezbolniji\u201c ulazak na tr\u017ei\u0161te rada za mlade osobe nu\u017eno je pojednostaviti procedure i znatno smanjiti tro\u0161kove obavljanja pripravni\u010dkog i volonterskog rada za mlade. Uz to, potrebno je smanjiti vrijeme za obavljanje pripravni\u010dkog sta\u017ea.<\/p>\n

Razmatranje izuze\u0107a u okviru sistema minimalnih nadnica za odre\u0111ene kategorije mladih<\/strong><\/p>\n

Analiza provedena u periodu od 1975 do 1996, u okviru OECD izvje\u0161taja pokazuje da dr\u017eavno regulirane minimalne nadnice imaju negativan uticaj na poslove za mlade, kao i one koji \u010dine niskokvalifikovanu radnu snagu. Uticaj minimalnih nadnica na nezaposlenost je ve\u0107 odavno teorijski obra\u0111en u bazi\u010dnim ud\u017ebenicima ekonomije. Shodno navedenom, potrebno je zakonski ugraditi odre\u0111ena izuze\u0107a za mlade osobe kada je ovaj zakon u pitanju. Kako navodi Samuelson u svom kapitalom djelu Ekonomija, ve\u0107ina istra\u017eivanja ukazuju na to da bi se 10% pove\u0107anje minimalne nadnice trebalo smanjiti zaposlenost tinejd\u017eera za izme\u0111u 1 i 3%.<\/p>\n

Porezne olak\u0161ice za zapo\u0161ljavanje mladih osoba<\/strong><\/p>\n

Potrebno je determinisati sistem poreznih olak\u0161ica za zapo\u0161ljavanje mladih osoba u kompanijama u BiH. Ovakav sistem ne uklju\u010duje direktne tro\u0161kove dr\u017eave u smislu nov\u010danog stimuliranja zapo\u0161ljavanja, ve\u0107 prije svega set razli\u010ditih olak\u0161ica za konkretnu kompaniju. Cilj ovog pristupa je stimulisanje postoje\u0107ih kompanija da zapo\u0161ljavaju mlade osobe. Poreska olak\u0161ice mogu uklju\u010divati i smanjivanje nekih drugih vidova nameta, poput administrativnih taxi i sli\u010dno.<\/p>\n

Razmatranje zna\u010denja kolektivnih ugovora u javnom sektoru<\/strong><\/p>\n

Kolektivni ugovori su dosta kontraverzna tematika u oblasti ekonomije i \u010desto se propituje njihova opravdanost. Osnovni efekat kolektivnih ugovora jeste za\u0161tita postoje\u0107e radne snage, kao i negacija motiva za napredovanjem i boljim radom iste. Sa druge strane, nova radna snaga ne dobiva mogu\u0107nost iskazivanja vlastitih potencijala jer je ograni\u010dena postojanjem kolektivnog ugovora. Obrazovanje kao bolna rana svakog kantonalnog bud\u017eeta u Bosni i Hercegovini je oblast gdje ne nu\u017eno revidirati postoje\u0107e kolektivne ugovore i pokrenuti reforme sa ciljem davanja zna\u010daja individualnim ugovorima. Neki od kantonalnih bud\u017eeta izdvajaju preko 50% svojih sredstava za finansiranje obrazovanja, od \u010dega 85% sredstava ide na pla\u0107e nastavnika. Uprkos tome, mladi nastavnici nemaju pristup ovim sredstima jer ih kolektivni ugovor ograni\u010dava tj. kreira barijere za njihovo zapo\u0161ljavanje. Potrebno je ovo razmotriti i prepustiti \u0161iroj javnoj raspravi. MMF ve\u0107 ide u pravcu revidiranja institucije kolektinog ugovora u BiH.<\/p>\n

Reforma sistema zapo\u0161ljavanja u javnom sektoru<\/strong><\/p>\n

U Tuzlanskom kantonu osnovni kriterij za zapo\u0161ljavanje mladih nastavnika u sistemu obrazovanja (srednjo\u0161kolsko i osnovno obrazovanje) je du\u017eina \u010dekanja na evidenciji Zavoda za zapo\u0161ljavanje (\u201esta\u017e na birou\u201c). Sli\u010dna situacija je i u ostalim kantonima Federacije BiH. Navedeni kriterij kreira sna\u017enu inicijativu za mlade nastavnike da ostanu nezaposleni tj. da \u0161to vi\u0161e mjeseci provedu na evidenciji Zavoda za zapo\u0161ljavanje. Nadle\u017ena ministarstva za obrazovanje moraju \u0161to prije promjeniti osnovni kriterij za zapo\u0161ljavanje, ili ga zamjeniti sa onima koji stimuliraju znanje, umjesto nerada (kao npr. prosjek ocjena, rezultati testiranja i sli\u010dno).<\/p>\n

Na potezu je nova vlast<\/strong><\/p>\n

Rezultati nekoliko istra\u017eivanja u Bosni i Hercegovini vezano za problem nezaposlenosti mladih, pokazuju da postoji izvjesna pasivnost me\u0111u mladima u vezi pronala\u017eenja posla, ali i da generalno programi vlada ne djeluju kada je rije\u010d o zapo\u0161ljavanju. Ovo ukazuje na \u010dinjenicu da je osnovni problem vezan za strogo regulirano i nefleksibilno tr\u017ei\u0161te rada, koje iznova kreira nove barijere za mlade pojedince da se zaposle. Shodno tome, ali i \u010dinjenici da su bud\u017eeti u Bosni i Hercegovini ve\u0107 optere\u0107eni problemima deficita, postavlja se pitanje da li mo\u017eemo napasti problem nezaposlenosti mladih, sa suptilnijim, ekonomsko liberalnijim rje\u0161enjima? U eseju je iznesena hipoteza da je to mogu\u0107e i to prvenstveno olak\u0161icama i deregulacijom, a ne stimulansima na \u010demu ve\u0107 tradicionalno po\u010diva ovda\u0161nja ekonomska politika. Kao dokaz navedenoj hipotezi navedeno je nekoliko rje\u0161enja koja idu u pravcu kreiranja fleksibilnjeg i dosta jednostavnijeg tr\u017ei\u0161ta rada za mlade u BiH.<\/p>\n

Ova rje\u0161enja se kre\u0107u od pojednostavljena procesa registracije biznisa, ukidanja bezpotrebnih procedura i smanjivanja rokova pa sve do poreskih olak\u0161ica, reforme obrazovanja, te deregulacije u oblasti volonterskog rada i minimalnih nadnica za mlade. Navedena rje\u0161enja ne zahtjevaju dodatni bud\u017eetski anga\u017eman, ve\u0107 samo blagovremeni rad zakonodavne vlasti. Zbog toga, dosta je realno o\u010dekivati da postoje\u0107a ili nova vlast u Bosni i Hercegovini zaista i implementira neka od ovih rje\u0161enja. Upravo su ona u ovom trenutku jedino politi\u010dki mogu\u0107a, i to treba iskoristiti.<\/p>\n

Admir \u010cavali\u0107<\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ova rje\u0161enja se kre\u0107u od pojednostavljena procesa registracije biznisa, ukidanja bezpotrebnih procedura i smanjivanja rokova pa sve do poreskih olak\u0161ica, reforme obrazovanja, te deregulacije u oblasti volonterskog rada i minimalnih nadnica za mlade. Navedena rje\u0161enja ne zahtjevaju dodatni bud\u017eetski anga\u017eman, ve\u0107 samo blagovremeni rad zakonodavne…<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":16230,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[112],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/multi.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16221"}],"collection":[{"href":"https:\/\/multi.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/multi.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/multi.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/multi.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=16221"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/multi.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16221\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":16471,"href":"https:\/\/multi.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16221\/revisions\/16471"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/multi.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/16230"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/multi.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=16221"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/multi.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=16221"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/multi.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=16221"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}